Rječnik

Naš jezik

Imaju li Bazičani svoj jezik? Odgovor bi mogao biti i da i ne. Mada su puno bliže istini negacijski stavovi. Bazičani kao Hrvati govore hrvatskim jezikom. Nastranu što dijalekt Bazičana u potpunosti ne usvaja standarde Hrvatskog književnog jezika. Povijesne okolnosti doprinijele su uporabi velikog broja tuđica. Neke od tih tuđica su standardizirane i u Hrvatskom književnom jeziku, dok su neke tuđice izvan tog konteksta i karakteristične su samo za lokalno stanovništvo. Potrebna je duboka analiza jezika pa da bi se za svaku riječ utvrdilo njeno pravo značenje, a poglavito porijeklo. Iz tog razloga ovdje će biti navedene samo riječi i izrazi koje autor uspije prikupiti, a baza tih riječi biti će osvježavana.

U ovom popisu riječi obuhvaćene su riječi koje su svojstvene Bazičanima ili u širem kontekstu promatrano stanovnicima susjednih sela ili čak općina u Bosanskoj Posavini.

Posebice su razdvojeni germanizmi i turcizmi kao tuđice u našem jeziku. Njih ima poveliki broj, i popisati ih sve tražilo bi dosta truda. Zato su ovdje navedene samo neke, poglavito one za koje smatramo da su naše. Pored tuđica obrađeni su lokalizmi. Riječi i izrazi koje se rabe ili su se rabile kod mjesnog stanovništva. Ovo je prigoda da se mlađi naraštaj upozna s njima i da ih pokušamo spasiti od zaborava.

Germanizmi
Turcizmi
Lokalizmi

Njemačke tuđice

Germanizmi, riječi u našem jeziku njemačkog porijekla i nisu tako nepoznate. Prilično su uočljive jer pretežito imaju prepoznatljiv korijen riječi koji su rijetki u našem jeziku. Na ovoj stranici si prikazane samo neke od njih, koje su se praktično udomaćile u našem svakodnevnom govoru. Za većinu njih imamo drugi, hrvatski izraz, koji se ravnopravno koristi. Međutim, neke od tih riječi toliko su nam se uvukle pod kožu da o njima i ne razmišljamo kao o tuđicama već ih smatramo svojim (auspuh, cigla, deka, fleka, friško, kifla, kirbaj, koštati, krumpir, kugla, plac, šalter, štikla i mnoge druge).

Turske riječi

S turskim riječima situacija je nešto drukčija. Ovdje su navedene samo neke, a ima ih još na desetine pa i stotine. Neke od njih, čak i veći dio imaju se smatrati hrvatskim riječima Hrvatskog književnog jezika, jer u hrvatskom jeziku za njih uglavnom ne postoji alternativa. Toliko su udomaćene da većina puka niti ne zna da su stranog porijekla, u ovom slučaju Turskog. Postoji još niz turcizama koji se u manjoj ili većoj mjeri koriste u našem jeziku ali za njih imamo adekvatnu alternativu, te su takve riječi prepoznatljive kao Turske (pendžer - prozor; sokak - ulica; mahala - četvrt, mjesto; burek - pita). Doduše, niti navedeni primjeri na turskom jeziku ne pišu se kako ih mi izgovaramo. Tako npr. burek izvorno se piše börek što u prijevodu znači pita savijača. Na donjem popisu turcizama su riječi koje da gotovo nisu izmijenile niti svoj oblik niti svoje značenje. Do neznatnih promjena je došlo u slučajevima gdje u hrvatskom jeziku ne postoje slova za određene glasove kao u turskom jeziku (ö,ç,ş,ğ,â), pa je moralo doći do prilagodbe. Također, neke riječi su dobile nastavke da bi odgovarale hrvatskim imenicama ženskog roda (rakija, kutija, kapija, čarapa i sl.).

"Original" turski

abađija - suknar
ahbab - prijatelj
adeš - imenik
ašik - zaljubljenik
zerdžan - trgovac
bihuzur - uznemiren
bujrum - izvoli
bulbul - slavuj
cakliti - sjati
cicija - škrtac
cimati - drmati
civare - tralje, krpe, rite
čador - šator
čehra - lice
čurek - okrugli kruh
čust - ljepuškast
ćage - papir
ćeremit - crijep
damla - kap
delija - junak
dekika - minuta
dilber - miljenik
džada - cesta
džanarika - šljiva ranka
dženetska hurija - rajska ljepotica
džeride - novine
eglenisati - razgovarati
evlad - porod, djeca
ezijet - vrijeđanje, muka
ezan - poziv na molitvu
fajda - korist
fazar - dužnost
fiden - pupoljak
furuna - peć
gajret - nastojanje, pomoć
gazi - junak
gida - obrok
gvera - boj, rat
hair - sreća
horan - voljan, raspoložen
hošaf - kompot
hud - slab, jadan
hurmet - poštovanje
igbal - sreća
insan - čovjek
izun - dopuštenje
izvehtao - ostario
jabanđija - stranac
jakut - rubin
jemek - obrok
kaduna - gospođa
kuduz - čovjek bez novca
kuvvetli - snažan
landohan - lijenčina
lezet - slast, uživanje
lola - momak, dragi
mahal - mjesto
merhanet - milosrdnost
mubarek - sretan
milet - narod
musafir - gost
na tenhane - potanko
nijet - namjera
nujan - neveseo
ohanuti - sačekati
okuvetati - osnažiti se
oturisati - sjesti
paluza - vrsta kompota
plah - lijep
pripuzina - ulaznica
ragbet - vrijednost
rahat - zadovoljan, miran, bezbrižan
rozine - grožđice
sabah - zora
serbez - slobodno
sofa - trpeza
sumbul - carević
šadrvan - vodoskok sa bazenom
šeher - grad
šuba - rupica
tabijasus - osobenjak
teferič - provod u prirodi
tratina - travnato zemljište
tutun - duhan
ućejifiti - razveseliti se
urnek - uzorak
uzur - dokolica
vabiti - zvati
vilajet - pokrajina
vipahna - nestašna
zahlada - poslastica
zeher - otrov
zeman - vijeme
zijafet - svecani objed
žicar - mangup

Zanimljivo, jedan dio gornjih riječi "windowsi nisu podvukli" kao neispravne, tj. nalaze se u hrvatskom rječniku i uvrštene su u "dictionary" kao književne hrvatske riječi. Dakle, čak i neki očiti turcizmi se smatraju hrvatskim riječima.

Još malo originala

hajat = predsoblje, ali i pojata, šupa ašik = ljubitelj, ljubavnik, zaljubljenik, derviš = (onaj koji voli Boga)
han = konak = prenoćište
hamam = javno kupatilo
muhalebija = vrsta sutlijaša
hasta = bolesnik, bolestan
hećim = doktor, liječnik
kuršum = olovo, ali i (olovni) metak
avlija = dvorište
kadija = sudac
eglen = govor, razgovor
sinija = sofra = niski okrugli stol
dernek = tulum
rahmetli = pokojni
hajvan = životinja
kijamet = Sudnji dan > nevrijeme
bismillah = u ime Boga
inšallah = ako Bog da
mašallah = ah, što je Bog dao! (hvala Bogu da je dao)

Lokalizmi

Za lokalizme možemo reći da su riječi i izrazi koji tjeraju vodu na mlin onih koji zastupaju tzv. seoski jezik. Uistinu, radi se o riječima i izrazima koji su svojstveni uskom lokalitetu. Pučani se savršeno razumiju koristeći takve riječi, dok bi se stranci dobrano namučili ili ne bi uopće odgonetnuli značenje tih riječi. Jedan dio tih riječi predstavlja klasično odstupanje od književnog jezika, tj. predstavljaju samo nepravilan izgovor. Neke druge riječi su svakako tuđice čije značenje nije prepoznatljivo ili opće poznato. A vjerojatno ima i onih riječi koje su izvorne i karakteristične za taj narod, selo ili predio, a prenose se sa koljena na koljeno, te im izvorište treba tražiti daleko u prošlosti.

Lokalizmi sa "H"
Karakteristično za Bazik i okolicu je i to da se glas "H" ne nalazi na početku niti jedne riječi. Naravno, to vrijedi ako su u pitanju lokalizmi. U hrvatskom književnom jeziku dakako da ih ima. Ma koliko izgledalo da se radi o iskonstruiranoj namjeri o tome nema niti govora. Primjerice, ovdašnji mještani imaju tu naviku da sve riječi koje po pravilu počinju sa glasom "h" izgovaraju tako da uglavnom izostave taj glas i riječi izgovaranju bez njega. Čak recimo i kratice kao što je npr. "HDZ", Bazičani izgovaraju kao "ADZ", ili "HVO" kao "AVO". Postoji jako veliki broj riječi koje bi mogle poslužiti kao primjer.Ovdje su navedene samo neke od njih.
književni jezik	lokalizam*
halva	alva
hrana	rana
hvala	fala
Hasić	Asić
Herceg	Erceg
hadžija	adžija
hajde	ajde
halo	alo
halter	alter
hartija	artija
harmonika	armonika
hibrid	ibrid
hlad	lad
hrast	rast
hladno	ladno
hodža	odža
hokej	okej
hohštapler	oštapler
Homeini	Omeini
hormašice	ormašice
hosana	osana
hotel	otel
hrapav	rapav
hrbat	rbat
hrđa	rđa
Helga	Elga
hrskavica	rskavica
hrt	rt
hrzati	rzati
*Naravno da su lokalizmi značajka starijeg i uglavnom neobrazovanog svijeta. Mlađi naraštaj je puno bliži književnom hrvatskom jeziku, ali se i njima katkad omakne.

Germanizmi

anjcug ( ancug)	der Anzug - odijelo
alanser (anlaser)	der Anlasser - elektro pokretač motora
auspuh	der Auspuff - ispušna cijev, ispušnik
bluza	die Bluse
bina	die Bühne - pozornica
bremza	die Bremse - kočnica
cajtnot	die Zeitnot - vremenska stiska
cange	die Zange - kliješta
ceh	die Zeche -ceh; račun
cigla	die Ziegel - puna opeka
cimer	das Zimmer - soba, koji zajednički borave u istoj prostoriji - cimeri.
curikati / curiknuti	vući natrag (od zurück - natrag)
cvikere	der Zwicker - naočale
deka	die Decke - pokrivač ili plafon / strop
drot	der Draht - žica
fajerica	izvedenica od das Feuerzeug - upaljač
farba	die Farbe - boja
fašnik	der Fasching - poklade, karneval
fiš paprikaš	der Fisch (riba) + paprikaš
flaša	die Flasche - boca
fleka	der Fleck -mrlja
firanga	der Vorhang - zavjesa, zastor
foršpan	der Vorspann - kratak uvod, uvodni odlomak
frajla	das Fräulein - gospođica
friško	frisch - svježe
furati	die Fuhre - (podvoz, kola, tovar) voziti
gemišt	gemischt - pomiješano
glancati	glänzen - sjajiti se
gletat, gletovati	glätten -izravnati
grunt	der Grund (dno, podnožje, podloga) zemlja, zemljišni posjed
haustor	die Haustür - kućna vrata, ulaz u zgradu
herc	das Herz - srce
hausmajstor	der Hausmeister - kućepazitelj
karfiol	der Karfiol - cvjetača
kifla	der Kipfel - vrsta peciva (roščić)
kirbaj / kirvaj	die Kirchweih - kirbaj
knap	knapp - tijesno, oskudno, jedva
knedla	der Knödel - okruglica
kofer / kufer	der Koffer - kovčeg
koštati	kosten - stajati (u novčanoj vrijednosti)
krampus	der Krampus - krampus, antipod od Djeda Mraza
krizbam, krizman	der Chrisstbaum - božićno drvce
krumpir	die Grundbirne, grumper - krumpir
kugla	die Kugel - kugla
lauf	der Lauf - trk, trčanje
lojtre	die Leiter - ljestve
plac	der Platz - trg
ratkapa	die Radkappe - poklopac kotača
rikverc	rückwärts - (u)natrag, (u)nazad
rolati se	rollen - koturati se
rolšuhe	die Rollschuhe - koturaljke
ruksak	der Rucksack - naprtnjača
šalter	der Schalter - prekidač, šalter (na pošti, u banci i sl.)
šlag	der Schlag - udarac, udar; kap (srčana, moždana), tučeno slatko vrhnje
šlager	der Schlager
šlank	schlank - mršav
šlauf	der Schlauch - gumena cijev, zračnica
šlampav	schlampig - neuredan, nemaran, površan
šleper	der Schlepper - tegljač
šljaka	die Schlacke - drozga, šljaka, talog, troska
šmekt, šmekati	schmeckt - ukusno, biti ukusno
šminka	die Schminke
šnajder	der Schneider - krojač
šnicla	das Schnitzel - odrezak
šnita (šnjita)	die Schnitte - kriška
špahtla	der Spachtel - lopatica za struganje
špancir, špancirati	spaziern - šetati
špajz	die Speisekammer - smočnica
špek	der Speck - slanina
špica	die Spitze - šiljak, vrh
špigla	der Spirgel - ogledalo, zrcalo
špotati	spotten - izrugivati se, ljutiti se na koga
šprica	die Spritze - brizgalica, štrcaljka, injekcija
špur	die Spur - traka
šrafciger, šarafciger	der Schraubenziher - odvijač
štanga, štanjga	die Stange - motka, pritka, šipka
šteker	der Stecker - utičnica
štikla	der Stöckel - visoka potpetica
štimati	stimmen - biti točan, biti uredu, ugađati žice glazbala
štimung	die Stimmung - raspoloženje, ugođaj, atmosfera
štrik	der Strick - uže, konopac
štrikati	stricken - plesti
štrudla	der Strudel - pita savijača
šuster	der Schuster - postolar, cipelar
švercer	der Schwärzer - krijumčar
tipfeler	der Tippfehler - tiskarska greška
trefiti, potrefiti	treffen - pogoditi
ura	die Uhr - sat (što je turcizam)
vekerica	der Wecker - budilica
vešmašina	die Waschmaschine - perilica rublja
ziher	sicher - siguran (ziheraš - osoba koja ne voli riskirati)


Turcizmi
		Go Top
ambar	ambar
armiran	arme
bakar	bakir
balon	balon
bar, barem	bari
baraka	baraka
barok	barok
bedem	beden
beton	beton
boja	boya
bubreg	böbrek
budala	budala
bunar	bunar
čak	çak
čarapa	çorap
čelik	çelik
dekan	dekan
dućan	dükkân
džep	cep
ekran	ekran
elan, ponos	elan
frak	frak
jastuk	yastik
jatak	yatak
jogurt	yoğurt
kajmak	kaymak
kalaj	kalay
kanal	kanal
karton	karton
kat	kat
kapak	kapak
kapija	kapi
kasa	kasa
kasapin	kasap
kazan, kotao	kazan
kula	kule
kutija	kutu
majmun	maymun
miraz	miras
moral	moral
norma	norm
ortak	ortak
pamuk	pamuk
pantalone, pantole	pantalon
pekmez	pekmez
pilić	piliç
rakija	raki
sačma	saçma
salama	salam
salamura	salamura
salata	salata
sapun	sabun
sat	saat
šećer	şeker
temelj	temel
tiranin	tiran
ton	ton
tona	ton
torba	torba
žeton	jeton


Lokalizmi

A B C Č Ć D DŽ Đ E F G H I J K L LJ M N NJ O P R S Š T U V Z Ž
	Go Top
A alaliti – oprostiti, aluga – travurina alva - poslastica od brašna, ulja, meda, šećera i oraha ambrela – kišobran antraga – travurina loše kvalitete neprikladna za ishranu stoke anjcug - odijelo muško arterac, anterac – duboki zatvoreni bunar avlija – dvorište ašikovanje – udvaranje, zabavljanje momka i djevojke

B babak – ojačani stupić u drvenoj ogradi babinje - svečanost kada rodbina i prijatelji dolaze porodilji i novorođenčetu s darovima babinjare - žene koje s darovima dolaze posjetiti porodilju i prvi puta vidjeti dijete babura – vrsta paprike bačka – sjemeni dio luka badžo – ženine sestre muž baga - insekt, kukac kobajagi - tobože bajat - star, pokvaren od dugog stajanja npr. kruh, ustajao bajer - brijeg, obala, nizbrdica, strmina baljega – goveđi izmet, stajsko đubrivo bardati – pamtiti, zapamtiti, upamtiti baška - posebno, napose, odvojeno, po strani bataliti – pokvariti, zanemariti, okaniti se čega becnuti se. - lecnuti se, trgnuti se begenisati - svidjeti se komu ili zagledati se, simpatizirati nekoga ili nešto, zavoljeti belaj - nevolja, nesreća, rusvaj, patnja, bijeda – sirotinja, neimaština belati - ljuljati dijete u kolijevci belegija - brno, gladilica, kameno oštrilo za kosu (za travu) beljiti – kreveljiti, ali i gledati pozorno široko otvorenih očiju bendati – uvažavati birićet. - dobra godina, sreća, blagoslov birićetan – blagoslovljen, sretan, plodonosan, obilan, koristan bešika - kolijevka beštija - pokvarena osoba, osobito žena, bludnica, žena nećudorednoga ponašanja biba – pura, purica, tuka bilmez (beljmez) - lijenčina biljeg – urođeni znak na čovjeku na pr. madež, također i pečat, muhur birikati - dotjerati se, urediti se bogarati – spominjati ime Božje zaklinjujući se, psovati Boga bogoroditi – prigovarati uz psovanje bolan - jadan (bolan ne bio!) uzvik bratić – bratov sin brav – prasac, krmak brenovati - kovrčati kosu brunjav – nepočešljan bućkuriš - neukusno jelo budak – vrsta širokog krampa, trnokop, pijuk budža – osoba na visokom političkom položaju budžak - kut, ćošak buđav – ustajao, zastario npr. kruh bugija - vijavica bukal – vrč bunar ( buran) - zdenac, studenac, bundeva – tikva bundevara. –pita sa nadjevom od ribane bundeve bunjište – smetlište buranija – zeleni grah, mahune burazer (buraz) – brat burgija - svrdlo, bušilica (izvoditi burgije = izvoditi budalaštine) busa – gruda zemlje busen – gruda zemlje (buseni, busenje- mn.) butka - sušeni svinjeći but
Go Top
C ceba – cebaljka, ljuljačka cebati se – ljuljati se , njihati se ciburati. – lijevati previše tekućine cedulja – potvrda koju je vjernik dobivao za obavljenu uskrsnu ispovijed ceger - torbe s ručkom za nošenje namirnica cerpić – sirova , nepečena cigla cicvara - jelo, kukuruzno brašno sa sirutkom cigančiti – kamčiti,prositi, tražiti više nego ti pripada cimati - drmati, treskati, mrdati crljen – crven crljenkast – crvenkast cucla – duda cugati – piti cunjati procunjati – tajno tražiti

Č čašaf – plahta čaršija - grad, varoš, dio grada i to centralni, središnji gdje se odvija društveni život čajo – vođa u svatovima čakija – sklopivi nožić , džepni nož čaklja – drvena motka s kukom na vrhu s kojom su se vadili predmeti upali u bunar čakšire - dio muške nošnje, hlače čamati se – češati se čapaliti – otimati se, grabiti se, grebati se čekrk - naprava za sukanje prediva ili vađenje vode iz bunara čelinjak - pčelinjak češagija – metalna četka kojom se njeguje i cisti dlaka konja ili goveda čik – vrsta ribe, jegulja čikati - izazivati koga čime činija - zdjela čista vaga – neto težina čivija - drveni ili željezni klin čiviluk – vješalica čivka – čipka čoko – čovjek strašilo, suplaša čorape – čarape čunčati – posebno tkanje i izrada ukrasnih prekrivača,

Ć ćaća – otac ćage - papir i sve što je na papiru napisano, dokument ćalovina – nespretnjaković, budalaš ćasa – vrsta posude, zdjela ćeif – dobro raspoloženje, prohtjev s nasladom ćeifiti – uživati ćenifa - zahod, nužnik, WC ćer (ći) - kći ćeza - dvopreg ćilim - sag, tepih, prostirač ćitati – planirati ćopav – šepav, hrom ćorav – slijep na jedno oko, ćuko – pas ćumez - neugledan stan, soba,
Go Top
D daća – ispraćaj mrtvaca sa svim obredima i ručkom ili večerom poslije toga dada – otac damar - živac, nerv, bilo, puls, žila arterija dar-mar – zbrka, metež, vreva, gužva, kaos de ba! - Ma daj! deverati – teško živjeti, spajati kraj s krajem direk - stup, greda oslonac dola – udolina/udolica Dove – blagdan Duhovi dreš - vršilica za žitarice, preteča kombajna dretva – isključivo se odnosi na vrlo jak, ne mora biti debeo, konac drkljačiti – nositi nešto teško a često nepotrebno drljača - oruđe za ravnanje zemlje nakon oranja drljati – drljačom ravnati zemlju drvenjaci – obuća od drveta osobito dobra za snijeg držalje - drška, ručka ducati – sisati dulum - mjera za površinu 100 m², dunum dunjaluk - svijet, okolica, materijalna dobra durati - trajati, ne prestajati, trpjeti, podnositi, ustrajati duvar - zid

DŽ džabaluk – život bez rada, jeftinoća džabe – besplatno, poklonjeno, badava, uzalud, džada – bijeg, (uhvatio džadu – pobjegao) džezma – posuda za kuhanje kave džigera, džigerica – jetra, jetrica džonjati – spavati
Go Top
Đ đe – gdje đerma - poluga za izvlačenje vode iz bunara đorati se – mijenjati se za nešto, trampiti se đozluke – naočale

E ege – oštrač, turpija ekser – čavao, klin elać – propast, nesreća, šteta

F fala – hvala falinka – manjak, nedostatak, mana fasovati – dobiti svoj dio (obično kazne) fildžan – šalica za crnu kavu bez drške firaun – ciganin, mangup, nestašno dijete, vragolan firanjga - zavjesa fišek – papirnata vrećica šiljastog oblika frljav – škiljav, razrok fuglica – sprava za hoblanje drveta, oblica fukara – siromašni svijet, nitko i ništa, ništavan čovjek funjara – ništarija, gad, pokvarenjak friško - svježe frtalj – četvrt kilograma
Go Top
G gajtan – vrpca galon – staklenka ganak – hodnik ganjc novo – u potpunosti novo, apsolutno nekorišteno gibira – pripadajući dio nečegagra - grah granjice – sitno granje koje je služilo za potpaljivanje vatre graorast – boje pepela s točkicama graorka - kokoš pepeljasto - sivoga perja s bijelim točkicama greblje – groblje grecati – strugati zagoreni dio hrane, osobito mlijeka griota – grehota grudica – kocka šećera gruša – smiješa brašna, jaja i prvog mlijeka poslije teljenja krave gubica – usna guja – zmija gujavica – glista gula – grba gumaleza – ljepilo gume

H Izgleda da lokalizmi sa početnim slovom "H" ne postoje vidi okvir sa strane

I ibrik – najčešće bakrena posuda s poklopcem za kavu ili čaj ićindija – vrijeme prije zalaska sunca isan – čovjek, osoba, ljudsko biće inoća – suparnica koja voli istog muškarca iskamčiti – jedva izmoliti iskeziti – iskeziti zube iskrbati – učiniti nešto neravnim ispitati se – pozdraviti se s kime i upitati ga za zdravlje ispitana osoba – osoba koja rado i lijepo pozdravlja, razgovorna osoba ispljuskati – proliti nešto ispotija – polako, lagano isćil – izabrati nešto po volji izdegenečiti – istući izuvidati – previše zahtijevati, izvolijevati
Go Top
J ja, ba – pojačani afirmativni oblik «da» ja! – da! jabučara – pita od jabuka jabukovača – rakija od jabuka ječmenjak – izraslina na oku, mali čir jagma – otimanje oko nečega, gužva, navala, grabljenje jagmiti se – otimati se oko nečeg, grabiti jajce – jaje jami ba – ma nemoj! japija – drvena građa za kuću jarak – prokop, kanal jaran – prijatelj jaruga – udolina s vodom jednoč – jedanput, jednom jedrica – bobuljica, akna na licu i tijelu enga – djeveruša, udata žena koja se u svatovima brine za mladenku jer-(-a,-ak) – zašto jošika – drvo, joha jetrva – žena muževljeva brata jorgan – topliji pokrivač, najčešće ispunjen vatom ili vunom
Go Top
K kabuliti – dati nekom nešto drago teška srca kadifa – baršun, vrsta platna kajase – uzde, široki remen kojim se upravlja konjem kajati – nošenje crnine poslije smrti drage i bliske osobe kaljace – gumena obuća za blato kamara – gomila kanap – konop kanal – vodeni prokop, korito kantar – vaga kanjura – svitak vune, svile ili svilice karati – prigovarati kebati – loviti, hvatati (ukebao – uhvatio) kecelja – pregača kefa – četka kerma (germa) – kvas, kvasac kezme – veće prase kezmica – mlada svinja koja se još nije oprasila kidisati – navaljivati, nasrtati kifla – pecivo u obliku roščića kijamet – nevrijeme kika – kosa kirija – najam klanfa – željezna kuka klapiti - udariti klašura – ostaci suhih stabljika od kukuruza kleberiti se – smijati se raskalašeno kljakav – osoba bez jednog od udova kobiva – kao sto biva, tobože kolara – mjesto za kola, uglavnom uz staju koleso – okrugli obruč na tabli od peći na drva kolomaz – crna mast za mazanje kotača na kolima koljeba – koliba, na pr. u bostanu za čuvanje dinja i lubenica komaljika, otučak – unutrašnji dio kada se skine zrnje s kukuruza komati – kruniti zrnje s klipa kukuruza kompa – plovilo niskog gaza za prijevoz preko rijeke komšija - susjed kona – prijateljica, susjeda kopilara – djevojka ili udovica koja je rodila dijete izvan braka kopile – vanbračno dijete kormaniti – upravljati lađom, kormilom korpa – košara kosbaša – prvi kosac koto - kotao, posuda za kuhanje na otvorenoj vatri kova – kanta kovčalica – metalna napravica za pričvršćivanje, kopča kožušak – posebno ukrašen kožuh za žensku narodnu nošnju krajčani – žitelji jednog kraja, četvrti krcav – slabunjav kresa – šibica krke robe (krkače) – nositi nekoga na leđima krkati – previse jesti krmeljko m. – muškarac koji se nije umio krmez – marama zagasito crvene boje krnjaukati – glasanje mačaka u veljači krofne – krafne, uštipci, slatko osobito pokladno i jelo uz mesare krpa – marama, rubac krpara (krpenjača) – lopta od krpe kubanj – složeno snoplje klašure kubura – patnja, muka; vrsta crijepa, kanalica kuburiti – patiti se, mučiti se kucanja – terevenka, neobuzdano slavlje kucati se - lunjanje okolo tražeći nekoga za seksualne potrebe kuća – iskopana rupica u zemlji za sadnju kućar – stan u kojem stanuje župnik kućište – mjesto gdje je nekad bila kuća ili mjesto gdje će biti kuća kudelja – loptasti oblik vlakna lana priređen za pređu kudrav – kovrčav, s uvojcima kulin – kulen kurdupiti – nespretno sjedati, penjati se, pentrati se, patiti se s nečim kusav – kratak, otkinuta ili ošišana repa, bez repa kutarisati se – riješiti se nečega ili nekoga kvita – izmiren, podmiren, vraćen dug kvitati – podmiriti dugove kajanje – vrijeme žalosti ili nošenja crnine za nekim od bliske rodbine kamčiti – iznuđivati jadikovanjem kapija – vrata, ulaz kapljevina – mast koja se cijedila ispod pečenice - odojka karan – tužan, žalostan kavedžija – onaj koji priprema kavu, ali i osoba koji uživa pijući kavu kazan – obično veliki kotao za pečenje rakije kila – kilogram koš – objekt napravljen za spremanje kukuruza, ambar kufer – kofer, kovčeg
Go Top
L labrnja – pogrdno usna lače – hlače lad – hlad lajati – prostačiti lajbići – grudnjaci landarati – hodati okolo bez potrebe laprdati – govoriti gluposti larma – svađa, galama leđen – lavor, umivaonik lemojzina – milostinja lilati – ljuljati dijete u kolijevci ili krilu lopar – poklopac, okrugla ravna daska za kruh lopindža – lopov lučevina – hladetina lug – gaj lug – pepeo lukšija – spoj pepela i vrele vode za pranje rublja

LJ ljeljak – lješnjak ljepinja – lepinja ljudekati – ići među ljude i razgovarati s njima
Go Top
M ma ja! – pa da maje – žene iz rodbine, susjede i prijateljice koje se brinu o pripremi, kuhanju i serviranju hrane za vrijeme svadbenih i inih seoskih svečanosti maljati se – mazati lice crvenim papirom koji pušta boju maljav – vrlo dlakav mamlaz – glupan, tikvan, budalaš, lijenčuga manisati – naći nekom manu, grešku marisati – tući, udarati, mlatiti, halapljivo jesti marinska svijeća – svijeća koja se blagoslivlja na Svjećnicu marnit - udariti masat – brus, oštrilo, belegija maše, mašice – ožeg, hvataljka za žar maštrafiti – tući, udarati, jesti halapljivo mauna – mahuna medecina – medicina melo – ostaci hrane koja se posprema za stoku meraja – javna livada ili pašnjak, kraj obasjan suncem mesara – svinjokolja metilj – bolest životinjska, osobito kod krava metiljav – obolio od metilja, slabašan, nejak metlina – biljka visine kukuruza koja se upotrebljavala za izradu metala metliste – držak metle milost – svaki dar koji se nosi u posjet minda – osoba niskog rasta miso sveto – uzrečica «U ime Isusovo sveto!» mijur – mjehur mlaviti – trti, tuci, iscrpljivati močaga – motka, toljaga madrac – uložak za krevete moler – ličilac, soboslikar molovan – dotjeran, namazan, lijep mrcina – naziv za lijenčinu mrtavac – pokojnik mućak - pokvareno jaje mur - pečat mušema - plastični stolnjak mušmule – vrsta voćke, oskoruša mustra – uzorak muštuluk – radosna vijest misari – oni koji su prisustvovali sv. misi

N nabelajiti – nastradati, proći loše, nadrljati nabirikati – urediti, dotjerati, naštimati nabrajati – jaučući nabrajati za pokojnikom nadoći – dignuti se ( na pr. tijesto, doći s vremenom) nadoštukati - nadodati nafaka - ono sto sudbinski doživljava svaki čovjek nagraisati – proći loše, nadrljati naići i nadoći – dizanje tijesta do određene količine nakiljati – dosađivati namaljati se – našminkati se namundiriti se – naljutiti se naperiti – ugoditi, urediti napoj - ostaci hrane ili posebno pravljena hrana za stoku na dovatu – na dohvat ruke naprošnjak – ječmenjak nasaditi (kokos, patku, gusku) – staviti na jaja da izlegu mlade naspa – nasip uz rijeku navješćivanje - oglašavanje djevojke i momka u crkvi prije vjenčanja nazdravo – bolest koja se pojavi bez pravo razloga, zaboljeti iz čista mira na zor – na silu, jedva nedilja – nedjelja neja - nema ni mi je zao – nije mi zao nobet - prilozi koji se prikupljaju od vjernika za uzdržavanje župnog dvora nogara – nožica, noga od stola i sl.
Go Top
NJ njeko, njeki, njaki, njeka – netko, neki, neka nješto – nešto

O obilježje – dar koji djevojka daje mladiću u zalog da ga neće prevariti i raskinuti zaruke očorapit – blesav, šašav odložiti – naložiti vatru oglocati – pojesti do zadnje mrvice meso na kosti okaglija – oklagija, valjak za razvlačenje tijesta okopiliti se – roditi dijete izvan bračne veze oplećak – bluza oputrenjaci – opanci ispleteni od tankih niti (remenova) kože orma – konjska oprema orman – ormar ornalija – ukosnica oroz – pijetao ostal – stol ošap – sušeno voće otarak – ručnik oto – to ožariti se – opeći se koprivom obor – svinjac očale, i. – naočale otračiti – obaviti nešto dobro, na primjer proslaviti svadbu, obrediti
Go Top
P pajdovati – poseban proces u mljevenju brašna paklo – paketić, zamotuljak palija – stap paljetkovati – poslije obranog kukuruza slobodno skupljanje ostataka na svim njivama pantljika – vrpca panjkati – klevetati, olajavati parica – vrsnica u godinama parokija – svećenička škola patlidžan – paradajz, rajčica, plavi ili mrki mesnati plod duguljasta oblika patrice– krunica pesinav – prljav pečenica – odojak, uglavnom pečen na ražnju perut – prhut piljiti – buljiti u nešto piljevina - ostaci piljena drva pinđiriš m. – prženo jelo spravljeno od luka, češnjaka, paprike, rajčice i patlidžana plaćkat – pljačkati plajvaz – zidarska olovka planjka – fino obrađena daska platon – kola s gumenim točkovima koju voze konji plej – lim pleskati se – tući se po stražnjici i pokazivati na stražnjicu onomu s kojim se svađa pletara – veća boca opletena šibom pljevac – sprava za čupanje korova iz pšenice po – pola poasiti se – uzoholiti se, osiliti se pocalica – odjevni dio, tkan ili vezen s ukrasima na glavi udatih žena podmiriti se – kupiti potrebne namirnice podnimiti se – nasloniti glavu na dlan ruke naslonjene na lakat pofajn – podosta pofala – pohvala pokljukuša – rijetko tijesto od brašna, vode i soli povukodlačiti – pretvaranje zle duše u spodobu koja plaši ljude noću pola – okrugla drvena zdjela kojom se prenosio kukuruz ili pšenica poletuša – osoba koja ima sklonost raznositi vijesti po selu (ugrabiti muštuluk) poljevati – polijevati pomada – svaka krema za lice ponediljak – ponedjeljak ponoćka – polnoćka, božićna misa u pola noći porađivati – pospremati po kuci posvećenje – jelo koje se nosi na veliku subotu na posvećenje u crkvu praćak – prakljača, plosnata drvena naprava kojom se tuklo rublje pri pranju na potoku prakatur – crkvenjak (općenito) a najviše onaj koji skuplja milostinju pregača – odjevni predmet bogato ukrašen u narodnoj nošnji, obični zaštitni odjevni predmet presličak – gornji dio preslice na koju se stavlja kudjelja pridječiti – propovijedati u crkvi priglavak - vrsta pletene vunene, lanene ili od konoplje čarape do gležnja u raznim bojama prika – prijak, muški član obitelji povezanih udajom ili ženidbom prikipiti – jako se uzrujati priko – preko prikobacit – preskočiti prilaz – drveni prijelaz između 2 dvorišta ili 2 njive prilaz – posebna daska, povišena stepenica između dvaju dvorišta bliže rodbine primenka – nadimak prinos – poklon u naturi prigodom svadbi ili daća pripoznati – darovati na svadbi pripoznavanje – darivanje mlade i mladoženje na svadbi pritereziti - prevagnuti privrat – dolazak nove vlasti (iza II svjetskog rata), privrata - palačinka prkati – izazivati prolopoviti se – pokvariti se, ne biti dobar kao prije propeće – raspelo prošnja – prosidba prova – kruh od kukuruznog brašna, proja prstenovanje –čin momka i djevojke prije navješćivanja, pucavice – kukuruzne kokice pula (pulica) – dugme, gumb puljati – pomalo izbacivati vodu pumpa – česma, mehanički bunar pura - žganci pusula – papirić na kojem je napisana neka poruka pusćat – pustiti putar – cestar puzavac – sitno cvijeci malih, plavih cvjetova, vrsta trave pečenjak – mladi kukuruz, kuhan ili pečen peškir – ubrus, ručnik, otarak plao – puno pobro – pobratim, prijatelj
Go Top
R radijon m. – radio rajf – ukrasni obruč u ženskoj kosi rajsnegla – okrugli čavlići manje jačine – za papir raka – mjesto u zemlji iskopano za lijes, grobnica rama – okvir, najčešće u kontekstu bicikla rampa – metalna pregrada preko pruge, ranka – prvo sezonsko voće, najčešće šljiva ranjenik – prase koje se hrani cijelu godinu za klanje u studenom ili prosincu, tovljenik rasada – povrće i cvijeće za presađivanje, sadni materijal, presadnice raspust – školski ljetni i zimski praznici raspušćenica – razvedena, rastavljena žena rast – hrast, hrastić razbit - razbiti razbit – razbijen razor – razdjelnik dva sloga oranice, reklja – posebno izrađen i šiven gornji dio ženske nošnje rena, – pećnica, zatvoreni dio štednjaka, rerna riljati – raditi teško i neprekidno rosak – nezreli klip kukuruza rospija – prostitutka, žena lakog morala rosuljak – nedozreo plod, tek propupan cvijet ršum – galama, nered, vika rubina – košulja rudica – materijal za pletenje čarapa, kapa, rukavica, ruvo – namještaj i odjeća mladenke koji se vozi dan prije vjenčanja momkovoj kuci
Go Top
S sad – sadnice uglavnom povrća za sađenje safun – sapun, staro mu je ime midlo od glagola miti, umiti sakriška - vrsta tikve, bundeve duguljastoga oblika od koje se rade pite saksija – glinena posuda za uzgoj cvijeća salauka - bura, oluja, vihor, nevrijeme, mećava, nepogoda sandžija - žiganje, probadanje u tijelu santrač - drvena ograda oko bunara satljik - stara mjera za zapreminu (satljik rakije) satrica - ljetno svježe jelo od mladoga luka, sira i kajmaka sećija – ležaj smješten uza zid i prikriven ćilimom ili ponjavom sedamnest - sedamnaest sepet - košara, pletena od posebnih drvenih traka i stapova serbez - biti u miru, miran sestrić – sestrin sin sic (češće cic) – sjedalo na biciklu sićo – vrsta sitnijea graha sikera - sjekira sinija - mali okrugli niski stol na kojem se razvijala pita i objedovalo sirnica – pita od sira, burek sa sirom siroma - siromah sirutka - tekućina koja se prije sirenja izdvaja iz mlijeka sjetovati - savjetovati skastiti – namjeravati nešto, odlučiti se skemlija - mala prenosiva klupa za sjedenje skliža – led za skijanje, spust na snježnom nanosu skobiti se – susresti se slatkovina - vrsta biljke puzavice koju vole goveda i svinje sluškinja - služavka smok – mliječni proizvodi, osobito kajmak i sir sofra – postavljeni stol za jelo, ručak ili večeru, vrsta velikog stola sojisati – činiti nad nekim enorman pritisak da nešto učini sokak - manja cesta koja se odvaja od glavne seoske ceste, solenica - zdjelica za sol solentar (colentar, sulinar) – metalna dimovodna cijev somot – tkanina (samt ili baršun) somun - krusšić od pšeničnog brašna s kvascem saura – sova spandžati se – združiti se s nekim često u nemoralne i kriminalne svrhe spjerine - ostaci od obroka spravljeni za životinje, napoj, splačine, spirine suprasna – krmača koja ce se oprasiti smandrljati – napraviti na brzinu bilo kako sreda – sredina stan - razboj, drvena naprava za tkanje starosvat (stari svat) - uz kuma jedan od svjedoka na vjenčanju i bitna osoba u svatovskoj hijerarhiji starosvatica - supruga starog svata steona – izraz za bremenitu kravu stora – zavjesa struka - nanizani dukati na platnenu ogrlicu sud – posuda suknena ponjava - deblja ponjava izrađena od grebenanog lana, vune ili konoplje suknuti - pobjeći suknjara – donja ponjava sumljati – sumnjati sumljiv – sumnjiv surlati – raditi sve po svojoj volji sutlija – riža kuhana u zaslađenom mlijeku, sutlijaš svaja - svastika, ženina sestra svjetlica – munja svedno – svejedno svezač – dio narodne nošnje, omotana oko pocalice sjajna baga – buba koja noću svijetli, svitac stog – plast sijena ili slame složen oko drvenoga stupa strnjak – strnište, njiva poslije pokošene pšenice, ječma ili zobi struga – zagorjeli dio hrane, najčešće mlijeka
Go Top
Š šamar – pljuska šarage – zadnji dio zaprežnih kola šargija – muzički instrument, vrsta tambure s 4 žice šeblav – koji neravno hoda šecerlama – vrsta slatkiša dugački bombon šeset - šezdeset šega – šala šejtan – vrag, đavo šenica – pšenica šićariti – okoristiti se, zaraditi šifonjer – ormar za robu šifon – tanje pamučno platno tvorničke proizvodnje šigicati – ponašati se prekoketno šiljoguz – osoba koja uvrće guzovima kad hoda, prase užeg zatka šiš – metalna napravica u kojoj se pržila kava na otvorenoj vatri šišulja – pšenica koja nema ovrške škatulja – kutija (najčešće škatulja cigara – kutija cigareta) škipati – namigivati šklojo – vrsta noža škrinja – lijes, mrtvački sanduk špilja – okrugli plosnati kamen šlajbok – novčanik, lisnica šlajer – ukrasni veo na glavi djevojci prigodom vjenčanja šlauf – gumeno crijevo, unutarnja guma kotača, zračnica šlifer – platnena navlaka za jorgan ili deku šliper – drvena greda, podloga za tračnice šlingati – posebna tehnika veza i izrada crteža na tkanini šljaga – vrsta kartaške igre šljoka – sitni svjetlucavi ukrasi na odjeci šnala – ukosnica šnjira – vezica za cipele šnjura – električni izolirani vodič šoder – sitni kamen uz rijeku, šljunak šolja – šalica za kavu s ručkom šopa – obliji dio jajeta špice – košpice bundeve za ljuskanje, sjeme bundeve štagalj – štala, staja štemati – razbijati zid ili beton štender – metalni stupici za struju na kućama što reko njaki – izraz, poštapalica „što bi netko rekao“ štranjga – debelo uze kojim se vodila stoka (konji i goveda) štreka – brava šušanj - grane hrasta ili drugog drveća sa suhim liscem šuška – kukuruzovina oko klipa kukuruza šuškara - isto sto i slamarica, samo se umjesto slame u navlaku stavljala šuška šeper – pruće špajz – smočnica, ostava švaler – ljubavnik
Go Top
T tabati – tući tabla – dio peći na kojoj se kuha tablić – vrsta kartaške igre tablanet tabljica – u svatovima kada se na tacu stavlja novac kao dar mladoj tal – dio obično zemljišta, miraz, nasljedstvo talašika – strugotina drva, bezvrijedno, nekvaltetno tanjurača – vrsta oruđa za usitnjavanje zemlje tapati – polagano i tiho hodati, ugaziti nogama po nečemu taraba – ograda od dasaka tašna – školska torba taze – novo, svježe tegla – zemljana posuda za kiseljenje mlijeka teniske, tene – tenisice, patike testa – cesta testera – pila tevabija – svojta, rodbina tevsija – tepsija tezga – dućanski stol ili klupe na tržnici tipati se – grudati se snijegom tišljer – stolar tkanica – otkan pojas u raznim bojama tkunja – dunja tobati – gomilati blato na obuci tociljati – dobro ulaštiti, učiniti nešto sjajnim, blještavim točak – kotač toič – malo prije tonja – vlaga, plamenjača torav – prljav torgulja – vrsta šljiva tota – vrsta peradi posebno lijepog perja (crno perje s bijelim točkicama) tragače – drveni nosac koji nose dvije osobe, vrsta prijevoznog sredstva - kolica tralja – krpa za pranje podova trulja – tkane staze i ponjave treger – naramenice za pridržavanje hlača trempe – mali ručni glazbeni instrument, def trenica – ribež trešnjo – vrsta graha trganje – osobito se misli na branje kukuruza tuberan – čovjek bolestan na pluća, grudobolnik tude – tu tufna – točkice na haljini tulumbe – kolači s posebnim preljevom tumbati – premještati tupi – upravo dođe, bani turiti – staviti, ali i gurnuti tušiti – gušiti
Go Top
U učepiti (očepiti) – stati nekom na nogu ali i reci nekom nešto ružno učkur – konop umjesto gume u gaćama udavke – ići na udavke, u značenju ići na ispraćaj mlade kada se udaje uferčiti – razumjeti nešto, shvatiti nešto ufitiljiti se – dotjerati se, ali i smršaviti, ujak – majčin otac, ali i fratar ujati se – postati vrlo neposlušan i nepodnošljiv ujdurma – smicalica, podvala ukopnici – ljudi iz susjedstva koji kopaju grob i ukopavaju pokojnika ular – povodac za konje unter – podsuknja upušćati – pustiti nekog da radi sto hoće, zapustiti urija – pašnjak, livada, ledina usćaviti se – usmrdjeti se ušur – najamnina za izvršenu uslugu, najčešće za mljevenje žita utaban – utrt put utrnjen – ugašen utvaj – livada uvratine – šira međa, poprečni redovi na kraju njive uzovnici – uzvanici utrniti – ugasiti vatru npr. užižiti - pokvariti se(grah), zaraziti žiškom

V vaki, a,o – ovakav, a, o vala – rječica doista, zaista valovac – drvena naprava odakle su jele svinje, korito valja – treba, mora vamo, vam – ovamo (aj vam – dođi ovamo) vangla – zidarski alat za uzimanje maltera vas – sav verem – tuga, žalost veš – muška košulja (promijeniti veš – promijeniti donje rublje) veštet – radionica (stolarska, bravarska i sl.) viđati – vidjeti viksa - krema za cipele viksati - mazati cipele vještura – vještica vuda – ovuda vode(k) – ovdje vodenica – mlin na vodi ali i mlinac za kavu vodica – sveta voda vrbak – vrbište, nasad vrba vrpati – pretraživati, popravljati nestručno, pokušavati popraviti vrtiguz- vrckasta, koketna djevojka vrtlačić- mali vrt vrtlak – vrt za povrće vude – ovdje vašar – sajam, pazar vožati – vozati, voziti
Go Top
Z zakjučer – prije 3 dana zaksutra – za 3 dana zabremzati – zakočiti zacuriti se – postati djevojka zaduva – zaduha, astma zafijariti – baciti nešto daleko da se ne nađe zapreg – kecelja, pregača zejtin – ulje zeljanica – savijača u koju se kao nadjev stavlja sjeckano zeleno povrće zeljo – grah zelenkasto žute boje zerdalija – vrsta divlje šljive, džinarika zijan – šteta zimnjaka – jabuke i kruške koje dozrijevaju početkom zime ili krajem jeseni zjalav – čovjek koji priča koješta, budalast zolufi – produženi dio kose između lica i ušiju zube – drljača, alat s pravilno raspoređenim klinovima za poravnanje zemljišta zujara – muha što oblijeće oko glave proizvodeći zvuk zujanjem zauvar – isplati se, korisno je zauvele (zuvele) – korisno zaderiti se – naći se slučajno na nekom mjestu u određenom trenutku zaova – muževljeva sestra zemička – okruglasto pecivo

Ž žara – kopriva žemička (žema) – okruglo pecivo žena – supruga ženskinje - ženska čeljad žiga – komadić žari žilje – žile od drveta ili panja živika – ograda, najviše od trnja,grmlja i šiblja živinče – misli se prije svega na perad žmariti – puno pušiti žmirka – igra skrivača žućka – ukrasna igla, pribadača žvalje – žvale
Go Top

Seoski jezik

Može li selo imati svoj jezik? Naravno da može. Samo ako je to lingvistički utemeljeno. Za sela u Posavini ne može se reći da imaju svoj jezik. Dakako da imaju bazu riječi kojima se malo tko koristi izvan njihova područja, ali to izravno ne znači da se radi o samo svojstvenom jeziku nekog sela. Tuđice ili izvedenice od stranih riječi ne mogu biti osnova za standardiziranje jezika. Nepravilno izražavanje ne može se smatrati jezikom, nego nepismenošću, a korištenje tuđica se također može smatrati neznanjem. U tom pravcu urađen je i ovaj site da barem pokuša razgraničiti tuđicu od lokalizma. Zato možda nekomu i ove stranice pomognu u razumijevanju svog jezika.

Srpski jezik kod nas

Što je sa srpskim jezikom u svakodnevnom govoru Bazičana? Naravno da ga ima. Kao po nekom pravilu, oni koji su učili svoj jezik tamo davnih godina prije 2. svjetskog rata, daleko manje se koriste srpskom terminologijom nego mlađi naraštaj. Ali zato oni daleko više koriste turcizme u svom izgovoru. Srednja generacija mještana Bazika uglavnom se oslobodila turcizma, barem onih turskih riječi koje su prepoznatljive kao takve, ali zato su tu došle nove riječi implementirane kroz srpsko-hrvatski ili hrvatsko-srpski jezik. Najmlađi naraštaj u svom govoru ima elemenata i srpskog i turskog ali i njemačkog jezika, ali zacijelo manje nego generacije ispred. Međutim, u čistoću hrvatskog jezika ponovo se miješa drugi jezik, te novim generacijama donosi nove tuđice. Dakako, radi se o engleskom jeziku, koji na velika vrata ulazi u svakodnevni žargon školske mladeži i općenito mladih ljudi. Ali da ne odlutamo od srpskog jezika koji je i tema ovog "topica" (taj engleski). Naravno da postoje jasni pokazatelji što je srpski, a što hrvatski jezik. Međutim, i najveći lingvisti i jezikoslovci na tu temu koplja lome, te im ne treba uzimati kruh iz ruku. Pisati u ovakvim prigodama o srpskom jeziku i riječima kao tuđicama u hrvatskom jeziku, zahtijevalo bi dosta vremena, truda i megabajta prostora. Stoga ćemo ovu temu ostaviti za kasnija vremena kada se situacija malo iskristalizira i kada se riješe sve nedoumice oko pravopisa i rječnika.

Najčešće nepravilnosti
NEPRAVILNO	PRAVILNO
raditi ću	radit ću
mi bi	mi bismo
brojati	brojiti
sipati (mlijeko)	uliti
sačekati	dočekati
dječiji	dječji
rađe	radije
taksista	taksist</