Početna   Kultura       Gastronomija   Jezik   Nošnja   Običaji        
 
       

  Pogača
  Sarma
  Sir
  Baklava
  Pokljukuša
   
   
       

Bazički specijaliteti

Ma koliko Posavina pripadala jednom gastronomskom rajonu i koliko nam sve gastronomske delicije izgledale poznato, postoje ipak razlike u pripravi hrane. U nekim slučajevima su one kozmetičke prirode, a negdje su pak drastične. Te kulinarske razlike karakteristične su, rekao bih, za svako posavsko selo. Na ovim stranicama su prikazani neki od specijaliteta domaće kuhinje, čiji način spravljanja jeste možda sličan sa većinom drugih, ali postoje makar male razlike da slobodno možemo reći; e to jelo se spravlja na bazički način
 

Pogača - doručak u Baziku nezamisliv je bez ove tradicionalne delicije

 
Naša pogača
Ma koliko pogača izgledala standardna i općepoznata, onaj tko se othrani na jednoj vrsti ona mu, ali samo takva, ostane duboko urezana u sjećanje kao njegova. Stariji to znaju iz iskustva, kada su bili odsutni iz ovog ili onog razloga od kuće, kako im je znala na pamet pasti domaća, mamina, pogača. Ovdje je prikaz kako se pravi pogača na bazički način.
Potrebni sastojci:
Pšenično brašno
Sirutka ili kiselo mlijeko (jogurt)
Mineralna voda (ako se spravlja sa kiselim mlijekom)
Sol
Prašak za pecivo ili soda bikarbona.
Svinjska mast
   
Tijesto se zakuha na klasičan način, s tim da se u brašno sipa ili sirutka ili mineralna voda s kiselim mlijekom. I u jednom i u drugom slučaju tekućine moraju biti zagrijane te se tople umijese u brašno. Sol se doda po ukusu i jedan prašak za pecivo. Tradicionalni je način da umjesto praška za pecivo ide soda bikarbona. Ali se u novije vrijeme uglavnom koristi prašak za pecivo koji pogači daje bljeđu boju. Takvo zamiješeno tijesto se stavi u namašćenu tepsiju te se stavi u dobro zagrijanu pećnicu. Peče se cca 20 -25 minuta. Kada je pogača pečena dobije rumenkastu boju. Potom se izvadi iz pećnice i malo poškropi s toplom vodom, te se prekrije krpom da joj kora malo omekša. Nakon par minuta donja kora se odsječe, odvoji od pogače i položi na dno tepsije u kojoj je pečena. Ista ta kora se umjereno prelije vrelom svinjskom mašću. Na tako pripremljenu koru postavlja se ostali veći dio pogače s tim da gornja kora naliježe na donju. Sada se pogača nasiječe na kocke te se i taj dio prelije vrelom mašću. Sada je pogača spremna za serviranje.

 
Posavska gastronomija
Svako podneblje ima svoju gastronomiju. Ona je prije svega uvjetovana prirodnim obiljem koje je karakteristično za svako područje. U širem kontekstu posavska kuhinja najviše se podudara sa slavonskom kuhinjom. Vrsta hrane uvjetovana načinom života i podnebljem koje omogućava uzgoj pojedinih kultura svrstao nas je ponajbliže slavonskom načinu prehrane. Ali također i turska kultura je ostavila svoj trag u domaćem kulinarstvu. Tako da u Posavini imamo praktično mješavinu tradicionalne slavonske i bosanske kuhinje. Kulen, slanina, čvarci ili bolje reći svinjetina je redovito na jelovniku u Posavini. Međutim vole Posavci i ćevapčiće, burek i baklavu. Sve u svemu posavska trpeza je raznovrsna.
 

 

Sarma - pripremljena za kuhanje

 
Bazička sarma
Sarma je sarma rekli bi mnogi. Recepti o spravljanju sarme nisu nikakva ekskluziva. Na 'netu ih se može naći ogroman broj. Dakako da nisu sve iste. Od sastojaka od kojih se spravlja do načina spravljanja i serviranja. Pa i svaka domaćica danas spravlja sarmu na više načina. Međutim, onaj tradicionalni način spravljanja sarme kakav se recimo koristi u svadbama, kirbajima ili sličnim prigodama je prikazan ovdje. Bazičani imaju recept kojeg godinama prakticiraju te je naša sarma čak i postala sinonim za ovaj način spravljanja iste. I nije rijetkost da u svatovima čujemo izraz "Bazička sarma". Naime, sarma u Bazičkim svatovima je kao po nepisanom pravilu obavezna u svatovskom jelovniku, a zbog svojih nutricionističkih svojstava uvijek je oduševljavala brojne svate. Poglavito one izvan Bazika jer im je naš način spravljanja prava delicija.
Potrebni sastojci:
Kiseli kupus
Mljeveno svinjsko meso ( 3/4 od ukupne količine mesa)
Mljeveno juneće meso (1/4 od ukupne količine mesa)
Riža
Bijeli i crveni luk
Papar,
Vegeta
Jaja
Začinska paprika - slatka
Ulje
Svinjska mast
Sol
Klasična zaprška
   
Količine pojedinih sastojaka ovise dakako o broju konzumenata. Za obiteljski objed svaka domaćica pripremi sarmu po svom nahođenju. Međutim, za prigode kada je potrebno spremiti veću količinu sarme (svadba) po pravilu, spremanje sarme se izvodi uz nadzor starijih i iskusnijih žena. Vjeruje se da spravljanje sarme u većoj količini krije i nekakve pikanterijske tajne, koje su poznate samo iskusnim domaćicama koje imaju više gozbi iza sebe. Jer ne ispade baš svaki put sarma cool.

Tako se ovdje može opisati samo generalna procedura spravljanja Bazičke sarme. Pa prema tome; Prvo se napravi smjesa od svih prikazanih namirnica, izuzev kupusa dakako. Naravno da prethodno rižu treba oprati, a luk sitno nasjeckati. Sve namirnice idu u sirovom obliku. Prije umatanja gotove smjese treba pripremiti listove kupusa. Odstraniti korijen lista,a isti podijeliti na dva ili tri dijela kako sarme u konačnici ne bi bile prevelike. Odnosno pretendiraju se one dužine cca 6 cm i promjera cca 3 cm. S tim da mogu malo i odstupati od navedenih dimenzija. Poslije zamatanje sarmice se slažu u redove. Obično se koriste šerpe u koje se sarmice poredaju kružno. Treba paziti da ih se previše ne stisne jednu uz drugu, ali isto tako da niti razmaka među njima ne bude. Napunjena šerpa se prelije hladnom vodom tako da svi redovi budu u vodi. Sarma se kuha na jakoj vatri dok ne proključa. Potom se na laganoj vatri krčka dok kupus omekša, tj. izgubi na žilavosti. Klasična zaprška sa paprikom i malo brašna se dobro ugrije (da proključa) i prelije već skuhana sarma, čime je postupak spravljanja sarme gotov. Sarma se servira u manjim zdjelama još kao topla.

   
 
Masni sir
Sir koji je ovdje opisan u Baziku zovu masni sir. Kako se on drugdje zove nije nam poznato. Raznovrsne vrste sira nalazimo svugdje ali ovaj kakve naše majke spremaju ili bolje reći kako su ga spremale, nije nam baš poznat. Rekao sam spremale, jer je danas njegovo spravljanje prava rijetkost. Razlog. Jednostavan. U selu praktično više nema krava, a za njegovo spremanje potrebno je punomasno neobrano kravlje mlijeko. Dakle radi se o siru od kravljeg mlijeka koji se u mnogome razlikuje od klasičnog sira.
Potrebni sastojci:
Svježe punomasno kravlje mlijeko (cca 5 litara)
Sirutka (cca 1,5 litara)
Kuhinjska sol (količina ovisi o ciljanoj slanoći)
   
Mlijeko se kuha dok ne proključa. Potrebno je da proključa što je moguće prije da ne bi zagorjelo zbog velike količine m. masti. U tako provrelo mlijeko sipa se sirutka, te se nastavlja kuhati još neko vrijeme dok se mlijeko ne prosjeca (dobije izgled skisnutog mlijeka). Zatim se posuda skida sa vatre da bi malo ohladilo. Takvo mlijeko se potom sipa u već pripremljen pribor za cijeđenje mlijeka. Najčešće se isti pravi od gaze. Iz takvog mlijeka se procijedi sirutka, a u gazi ostaje sirasta materija koja se soli po želji. Kako je sirutku potrebno iscijediti što je više moguće gaza sa sadržajem se stavlja u kalup gdje se uz tlačenje sir cijedi do željenog i potrebnog stanja. Kalup je najčešće drveni u obliku obruča koji i definira krajnji oblik sira. Sir u kalupu stoji oko 12 sati, za koje vrijeme se dobro iscijedi. Poslije toga sir je već pripremljen za konzumaciju. Bogatstvo okusa i specifična aroma svrstavaju ga u posebne delicije  te je vrlo cijenjen na posavskim trpezama.

   
 

Baklava - dobre stvari vječno traju

 

 
Baklava
Koliko li samo ima različitih vrsta baklava. Zapitam se da li postoje dvije domaćice koje prave istu baklavu? Uistinu dobar dio njih je jako sličan. Neke se pak toliko razliju da se pitamo da li se uopće radi o baklavi. I Bazičke domaćice spremaju baklave. I to ne samo jednu vrstu. Dapače veliki broj njih. Ljubitelji baklave ne mogu naći zamjerku niti jednoj. Međutim, najstariji recept spravljanja baklave je možda i najbolji. Netko je rekao "najbolja hrana je najjednostavnija hrana". Po svoj prilici to važi i za baklavu. Imali smo prilike kušati razne vrste baklave. I naše posavske, ali i izvorno i tradicionalno bosanske. I bilo je po onoj narodnoj; Svugdje prođi, ali kući dođi. Možda je autor ovog teksta i suviše subjektivan pri ocjeni baklave. Ali zanemarimo tu činjenicu, jer razlog pisanja recepta za baklavu nije od prvenstveno kulinarske važnosti, već joj je za cilj prikazati koji je tradicionalan način spravljanja te poslastice kod nas.
Potrebni sastojci:
Kore za baklavu
Ulje
Orasi
Grožđice (suho grožđe)
Šećer
   
Dno tepsije u kojoj će se peći baklava prvo se malo pospe uljem te se slažu listovi tijesta. Svaki se red poškropi uljem. I sve tako redom da se ne potroši cjelokupno tijesto. U ovisnosti o ukusu i željama i mogućnostima mljeveni orasi se posipaju između kora tijesta u količinama kako je i rečeno. U popisu namirnica stavljeno je i grožđice. Ono može ići, ali i ne mora. Stvar je u ukusu svakog ponaosob. Tako složeno tijesto se nasiječe na željene kocke i stavi u zagrijanu pećnicu da se peče. Kada kora porumeni  baklava je gotova. Bolje je ako se peče duže na laganijoj vatri (nižoj temperaturi). Preljev se napravi od šećera i vode. Kilogram šećera se kuha u 1 litri vode dok smjesa ne postane zgusnuta kao sirup. Sirup se rashladi i prelije baklavu čim se izvadi iz rerne. Tako pripremljena baklava spremna je za konzumaciju čim se ohladi.
 
   
 
 
Pokljukuša
Najjednostavnija hrana, praktično samo od vode i brašna. Negdje se za pokljukušu koristi i izraz kljukuša.  Zbog svoje jednostavnosti i lakoće pripreme, uglavnom se spravlja za doručak.
Potrebni sastojci:
Pšenično brašno
Kuhinjska so
Voda
Svinjska mast ili ulje
 
Vrlo jednostavan recept, prikladan za brzu hranu. U brašno se sipa voda uz dodatak soli uz miješanje ručno ili s mikserom. Potrebno je izbalansirati količinu vode i brašna da smjesa bude nešto gušća, tek toliko da se može izliti u tepsiju u kojoj će se peći. Smjesa mora biti gušća nego kada se spravljaju palačinke. Posuda u kojoj će se peći pokljukuša prethodno se namasti da ne bi zagorjelo. Pripravljena tekućina se potom razlije u tepsiju, s tim da debljina smjese ne bi trebala biti tanja od 1 cm, ali niti deblja od 2 cm. Peče se na jakoj vatri u zagrijanoj pećnici. Pokljukuša je pečena za 15-tak minuta. Kada odozgo malo porumeni pokljukuša je pečena. Po pečenju pokljukuša se malo poškropi s vodom i prekrije kuhinjskom krpom na kraće vrijeme. Potom se pokljukuša nasiječe na kocke i prelije vrelom mašću. I odmah se servira dok je još topla.
Postoji još inačica pripreme pokljukuše na taj način da se na kraju ne namasti nego se iskida na komadiće veličine jednog zalogaja. Takvi komadići se preliju smjesom kajmaka (pavlake) i nasjeckanog bijelog luka.

 

   
         
         
         

 

 

info  | kultura | gospodarstvo | politika | sport | linkovi | slike | kontakt

 

 

Sadržaj pojedinog dijela ili cijelog sitea se može kopirati samo uz suglasnost autora. Ako je autor ovog sitea povrijedio nečija autorska ili druga prava, molim ostvarite kontakt i obavijestite me o tome.

 
   

Copyright ©® bazik2 -  2001-2008, sva prava pridržana.