 |
|
Jedna krmača
i jedno leglo su prosjek po domaćinstvu. Rijetki se
odlučuju za više, ali isto tako i za manje. |
 |
| Intenzivna
proizvodnja podrazumijeva i suvremene objekte te visoku
tehnologiju proizvodnje. Međutim za današnje žitelje
Bazika to više nije presudno. Proizvodnja koja pokriva
autokonzum i autoreprodukciju se odvija često i u
ekstenzivnom načinu uzgoja. Ali valja istaći da se i kod
takvog načina uzgoja poprilično vodi računa o pasminskom
sastavu, ali i o kvaliteti prehrane svinja. |
|
Urod
breskve - Domaće je najbolje |
 |
| Ova godina je
iznimno bila rodna za breskvu. |
|
| Točna struktura
poljoprivredne proizvodnje u Baziku je nepoznata.
Utvrditi točno stanje za autora ovih stranica
predstavlja malo veću obvezu te prikupljanje takvih
podataka ostavljam za neka druga vremena. Ako ništa do
slijedećeg općeg popisa ili ako netko bude vrijedan pa
pomogne... Zato ćemo samo općenito o poljoprivrednoj
proizvodnji |
| Iz podataka koji su mi
dostupni u Baziku ima oko 200 ha obradivog zemljišta. Od
toga (po slobodnoj procjeni) najviše je zasijano
kukuruzom 100 ha. Zatim pšenicom 40 ha, sojom 30 ha i
ječmom 20 ha. Ostala proizvodnja otpada na druge kulture,
a poglavito na povrtlarsku proizvodnju. U zadnje
vrijeme, prvenstveno zbog nerentabilnosti proizvodnje
tradicionalnih poljoprivrednih kultura (kukuruz,
pšenica). sve više značaja se daje voćarstvu i
proizvodnji jagodičastog voća. |
| Gornji podaci svakako
nisu precizni, ali u nedostatku drugih svakako mogu
poslužiti kao ilustracija. Ne tako davno (pa čak i u
ratu) nezamislivo je bilo da ijedan pedalj bazičke
plodne zemlje ostane neobrađen. Međutim, danas imamo
nekoliko parcela koje su sve samo ne poljoprivredno
zemljište. Zapuštene, obrasle korovom, šikarom, niskim
raslinjem, a ponegdje i samoniklom šumom. Možda bi manje
bolno bilo da se radi o kvalitetnoj šumi hrasta ili
jasena. Nego je riječ o poglavito mekom drvu koje je
najmanje na cijeni, a prednjače vrba i topola. |
|
| |
| Poljoprivredne
aktivnosti - jesen 2008. |
| |
| Zadnje što smo pisali na
ovim stranicama su bile aktivnosti oko žetve pšenice.
Kako je ta aktivnost poodmakla bilo je krajnje vrijeme
da prezentiramo novije informacije. |
| Završena je i berba
kukuruza. Bazički seljaci su i zadovoljni i nisu.
Kukuruz je dobro rodio. Pogotovo kada se usporede podaci
sa prošlogodišnjim prinosima. Međutim, ne možemo biti
100% zadovoljni jer je godina bila rodna, a kukuruz nije
dao očekivane rezultate, riječi su bazičkih
poljodjelaca. Naime, suša u kolovozu je ipak dala svoj
danak. Točno je da to sušno razdoblje nije značajnije
utjecalo na ostale poljoprivredne kulture, ali je ipak
traga ostavilo na kukuruzu. No, s obzirom na
prošlogodišnje vrlo slabe prinose, također zbog suše,
ali vrlo obimnije, morali bi biti zadovoljni. Jer rodilo
je dovoljno da se hrana ne mora kupovati. |
| Pored berbe kukuruza,
dakako za ovo razdoblje karakteristična je i sjetva
žitarica. Kod nas su to uglavnom, u većoj mjeri, pšenica
i znatno manje ječam dok su ostale kulture javljaju samo
simbolično. Možemo reći da je ove godine jesen bila
idealna za sjetvu pšenice i drugih žitarica. Na vrijeme
je palo dovoljno kiše te sa oranjem nije bilo problema.
A količine kiše su bile dostatne da žito ima dovoljno
vlage za nicanje i porast. Poslije kratkodnevne kiše
uslijedio je nemali period zaista lijepog vremena kada
se pšenica mogla posijati bez potrebe za žurbom i
improvizacijom u samoj sjetvi. Zbog idealne klime sva
žita su dobro ponikla i spremno dočekuju nadolazeću
zimu. |
| Zanimljivo
je da svi ljudi u selu kukaju kako je neisplativo
obrađivati zemlju i baviti se poljoprivredom. Disparitet
cijena je ogroman. Nezapamćen do sada. Industrijski
proizvodi koji su inputi u poljoprivrednoj proizvodnju
dostigli su neshvatljivo visoke cijene. Iz tog razloga
zaista se postavlja s pravom pitanje da li je takva
proizvodnja uopće isplativa? Nekad je odnos cijena bio
takav da se za 200 kg žita moglo kupiti 100 kg
mineralnog gnojiva. I taj odnos od 2:1 dugo je vladao na
tržištu. Međutim danas taj disparitet cijena važe 7:1 pa
u nekim slučajevima i 10:1 u korist industrijskih
proizvoda. Iz tih razloga mnogi odustaju od
poljoprivrede ili pak forsiraju preorijentaciju
proizvodnje. Uglavnom se pokušava sa nasadima voća.
Kakve će rezultate takvo razmišljanje proizvesti ostaje
nam da vidimo tek za koju godinu, kada se od
novozasađenih voćnjaka bude očekivao urod. Ako ništa,
svoju računicu poljoprivrednici vide u poticajnim
sredstvima koje ova država već sedmu godinu baca u
propast. |
|
Perica
Dujmenović |
| |
 |
|
|
